Historija Kabe
O povijesti i gradnji Ka’be govori Allah dželle šanuhu u Kur’anu. Isto tako nalazimo mnogobrojne hadise Muhammed a. s. koje nam govore o Ka’bi, njenoj povijesti i izgradnji.
Allah
dž. š. u Kur’anu a. š. kaže: “Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u
Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.” Kur’an: S. Ali Imran, 96. ajet.
Muhammed
a. s. kaže: “Evvelu mesdžidin. Vudi’a fil erdi. El-mesdžidul-Haramu.
Summel-mesdžidul-Aksa”. (Buharija i Muslim) “Prva džamija, podignuta na
Zemlji, je Mesdžidul-haram, a zatim Mesdžidul-Aksa.” (Izbor Poslanikovih
hadisa – Jakub Memić. Hadis br: 172.)
Adem
je prvi čovjek i prvi Vjerovjesnik na zemlji. On je podigao Ka’bu na
mjestu na kojem se Ka’ba i danas nalazi. Ne zna se pouzdano da li je
Adem a. s. živio kod Ka’be, međutim u nekim izvorima se spominje da je
Adem a. s. svake godine dolazio u određeno vrijeme u dolinu Mekke i u
Ka’bi obavljao ibadet. Poslije Ademove a. s. smrti Šit a. s. popravlja
Ka’bu. Za vrijeme Nuh a. s. i poznatog potopa koji se dogodio, Ka’ba je
bila razrušena i od zgrade su ostali samo temelji. Potom je Allah dž. š.
naredio Ibrahim a. s. i Ismail a. s. da Ka’bu obnove. Ova dva
Poslanika, najprije su pronašli temelje Ka’be koje je udario Adem
alejhis-selam. Na ovim temeljima počeli su zidati Ka’bu donoseći kamenje
sa obližnjih litica. Tada je uzidan u Ka’bu i Hadžerul-esved – Crni
kamen koji je poseban znamen u časnoj Ka’bi. Prema nekim mišljenjima
Hadžerul-esved je bio kristalno bijele boje, ali je kasnije pocrnio. U
toku izgradnje Ka’be Ibrahim a. s. i Ismail a. s. (otac i sin Božiji
Poslanici) upućivali su Allahu dž. š. dovu riječima: “Rabbena tekabbel
minna. Inneke intes-semi’ul-alim”. “... Gospodaru naš, primi od nas, jer
Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš!” Kur’an: S. El-Bekare, 127. ajet.
Kada
su završili izgradnju Ka’be, Ibrahim a. s. i Ismail a. s. molili su
Uzvišenog Gospodara riječima: “Rabbena veb’as fihim resulen minhum ...” “Gospodaru
naš, pošalji im poslanika, jednog od njih, ...”. Kur’an: S. Bekare,
129. ajet. Allah dž. š. je uslišao dovu Ibrahima i Ismaila
alejhis-selam. Allah je htio da realizacija dove dođe do izražaja nakon
nekoliko hiljada godina u liku i djelu Muhammed a. s. koji je iz tog
naroda, (arapskog naroda) i koji će raditi i živjeti u duhu dove
pomenutih Poslanika ... ajete im kazivati, Knjizi i mudrosti učiti, i od
grijeha očistiti.
O
gradnji Ka’be – Bejtullaha, Bejtul-atika u jednom hadisu stoji
sljedeće: “Allah je rekao Ademu, što se tiče tebe Ademe, oprošteno ti je
i od tvog pokoljenja ko zijareti ovu Kuću”. Drugi hadis nas obavještava
o obredima koji su bili sastavni dio ibadeta Adema a. s. kod Ka’be:
“Adem a. s. je tavafio oko Ka’be sedam puta. Potom bi se okrenuo prema
vratima i klanjao dva rekjata”. Hadis koji prenosi Abdurezzak od Ata’a
glasi: “Adem a. s. je sagradio Kabu”. Bejhekija prenosi hadis od
Resulullaha: “Poslao je Allah Džibrila Ademu a. s. pa mu naredi da
sagradi Kuću (Ka’bu), a potom da tavafi oko nje. Džibril mu je tad
rekao: - Ti si prvi čovjek, a ovo je prva Kuća koja je podignuta radi
ljudi”. O značaju Ka’be kroz povijest ljudskog roda govori
i hadis kojeg prenosi Junus od Zubejra da je Resulullah rekao: “Nije
bilo ni jednog Allahovog Poslanika a da nije zijaretio ovu Kuću”.
Svi
ovi ajeti i hadisi jasno nam kazuju da je Ka’ba najstarija građevina i
da je sagrađena u ime Allaha. Ona je kroz povijest ljudskog roda
nekoliko puta građena, rušena, popravljana, obnavljana, ali uvijek
posjećivana. Ka’ba je okupljala sve Poslanike od Adema a. s. do Muhammed
a. s. kao i njihove sljedbenike. Zato se za Ka’bu kaže da je ona
domovina Poslanika.
Nema
sumnje da je Ka’ba kroz povijest rušena i zaboravljana. Zgrada Ka’be
koju danas vidimo u obliku kocke, nije iz vremena Adem a. s. niti iz
vremena Ibrahim i Ismail alejhi-selama. O izgledu Ka’be govore nam
hadisi u kojima se spominje da je Ka’ba bila u obliku “pete” (peta = dio
stopala) što se veže za njeno ime Ka’ba od riječi Ka’bun = Peta.
Kada
je Ibrahim a. s. dobio naredbu od Allaha dž. š. da pravi Ka’bu, tu
vijest saopštava svom sinu Ismail a. s. koji odgovara da otac postupi
kako je naređeno. Melek Džebrail je pokazao brežuljak na kome su bili
zatrpani prvi temelji Ka’be iz vremena Adem a. s. Kopajući na mjestu
koje je pokazao Džibril-Emin, poslanici Ibrahim i Ismail, pronašli su
temelje Ka’be i mnoštvo kostiju. Ismail a. s. donosio je kamenje sa
obližnjih litica mekanskih brda. Kako je gradnja napredovala Ibrahim a.
s. je stavio jedan kamen pored zida koji mu je poslužio kao skela sa
kojeg je zidao Ka’bu. Taj kamen se zove pijadestal Ibrahimov ili
poznatiji kao “Mekami Ibrahim”. Zidovi su bili u polukružnom obliku –
visine 9 a širine 30 lakata. Ostalo je bilo da se ugradi još samo jedan
kamen koji će se razlikovati od ostalih i koji će označavati –
hodočasnicima mjesto odakle će počinjati sa tavafom – obilaskom oko
Ka’be. Ismail a. s. je pošao da pronađe i donese kamen. Kada se okrenuo
ugledao je u rukama oca Ibrahim a. s. bijeli kamen kojeg je kako bilježi
predaja donio lično melek Džebrail. Ugradio je Ibrahim a. s. ovaj kamen
u jugoistočni dio Ka’be. U tom času je Hadžerul-esved obasjao čitavu
okolinu Mekke. Hadžerul-esved je bio izvanredno bijele boje, ali kako
prenosi predaja – pocrnio je od dodira ruku i ljubljenja od strane
nevjernika.
Kako
vidimo Ka’ba je kroz povijest ljudskog roda građena, rušena,
popravljana i obnavljana. Muhammed a. s. je bio svjedokom rekonstrukcije
Ka’be. Kada je za vrijeme Muhammed a. s. vršena rekonstrukcija Ka’be,
pri samom završetku došlo je do spora među arapskim plemenima kome će
pripasti čast da u zidove Ka’be ugradi Hadžerul-esved. Pošto dogovor
nije postignut, riješili su da ko prvi naiđe u dvorište Ka’be razriješi
njihov spor. Allah je htjeo da prvi u Harem Ka’be dođe Muhammed kojeg su
svi poštovali, poznavali i priznavali kao mudra, pravedna, iskrena,
poštena i pouzdana čovjeka. Svi su se složili da im on bude arbitar u
sporu oko Hadžerul-esveda. Da bi zadovoljio strane u sporu, Muhammed
skida svoj ogrtač, na njega stavlja kamen Hadžerul-esved, poziva
predstavnike plemena da skupa uzmu za rubove ogrtača i podignu ogrtač sa
kamenom do visine mjesta gdje treba biti ugrađen u zidove Ka’be.
Iznenađeni, ali zadovoljni mudrošću, prvaci arapskih plemena uzimaju za
rubove ogrtača i na njemu podižu kamen do mjesta ugradnje. Muhammed
uzima kamen Hadžerul-esved i lično ga ugrađuje u zid Ka’be. Ovim činom
svi su bili zadovoljni. Allah je milost bila da mubarek ruke Muhammeda,
koji će kasnije biti Božiji Poslanik, ugrade Hadžerul esved u zidove
Ka’be.
Ka’ba
je poslije ovoga vremena nekoliko puta obnavljana. Vršene su manje i
veće rekonstrukcije i sanacije. U našem vremenu posebno su poznate
dogradnje i sanacije Ka’be i Haremi šerifa iz vremena kralja Fejsala i
kralja Fahda. Ljubav koju gaje muslimani prema Ka’bi garancija je, – da
će Ka’ba biti svjedok njihova imana i odanosti prema Allahu dž. š.
Milioni hodočasnika iz svih krajeva svijeta dano-noćno smjerno tavaf
čine oko simbola svoje vjere, padajući na sedždu svome Gospodaru Allahu
džellešanuhu.
Literatura:
- Kur’an (Kur’an s prevodom B. Korkut)
- Izbor Poslanikovih hadisa – J. Memić.
- Islamska misao 1983. broj 56. str. 41-42.
