Gradnja Kabe i događaj presude
Kad
je Resulullah, a.s., imao je trideset i pet godina, Kurejšije odlučiše
da izgrade Kabu, koja
je do tada bila jedna kamena gomila na uzvišenom zemljištu. Uzdignuta je
bila devet aršina, još od vremena Ismaila, a.s. Nije imala krov, pa su
neki lopovi ukrali sanduk s blagom koji se nalazio
unutar te gomile. Zbog svoje tradicije i velike historijske vrijednosti,
kao i temelja koje je udario Ibrahim, a.s., Kabu su stalno posjećivali
svi prolaznici kroz Meku. Dešavalo se da su mnogi
odnosili sa sobom komadić zemlje ili kamenčić, kao simbol svetosti i
berićeta.
Pet godina prije Resulullahovog, a.s., poslanstva, Kabu je
splakala poplava nakon pucanja brane Arema. Kurejšije su se
uplašile, jer je gotovo prijetilo da se sruši Kaba, pa odlučiše da
obnove gradnju, čuvajući njene temelje i njeno prvobitno mjesto.
Odlučiše da je grade samo sa pošteno stečenim imetkom - bez
primjesa kamate, mita, ukradenog i otetog nivca itd. Oni su se bojali da
sruše postojeće ostatke Kabe, pa to otpoče El - Velid ibn Mugire El -
Mahzumi, a drugi su krenuli za njim pošto mu se nije
ništa loše dogodilo. Srušili su sve do temelja što je sagradio Ibrahim,
a.s.
Napravili su Arapi i plen za izgradnju Kabe. Odredili su koliko će koje pleme sakupiti kamena, i
koji će dio zidova ko sazidati, tako da svi zajedno učestvuju u gradnji.
Doveli
su graditelja, Rimljanina, zvanog Bakum i gradnja je tekla sve po
planu, dok nisu došli
do visine zida i mjesta gdje je trebalo postaviti “Crni kamen” -
Hadžerul - esved. Svako pleme smatralo je sebe privilegiranim da taj
častan posao učini neko od njih. Svađa među njima potrajala je
četiri, pet dana i prijetila je izbijanjem krvavog sukoba oko Svetog
hrama u Svetoj zemlji. U svemu tome najtrezveniji je bio Ebu - Umejje
bin El - Mugire El - Mahzumijj, koji dade prijedlog: prva
osoba koja se pojavi na vratima harema Kabe neka riješi problem i donese
presudu.
Allah, dž.š., htio je da ta osoba bude Resulullah, a.s. Kada ga ugledaše, povikaše:
“El -Emin, El - Emin, (pouzdan i povjerljiv), zadovoljni smo da on donese presudu, to je
Muhammed!”
Kad
Resulullah, a.s., priđe bliže, oni ga obavijestiše o problemu, i
zatražiše rješenje.
Resulullah, a.s., imao je rješenje: on zatraži komad platna, spusti ga
na zemlju i na sredini postavi Crni kamen, zatim zatraži da priđu
poglavari zavađenih plemena, te da svi zajedno uzmu za ćoškove
platna i da podignu Crni kamen do mjesta gdje će se postaviti. Tada ga
Resulullah, a.s., uze svojom rukom i postavi ga gdje treba. Ovo je bio
mudar postupak koji je zadovoljio sve strane.
Kurejšijama je
ponestalo čistog imetka za gradnju, pa sa sjeverne strane izgradiše zid
visok šest aršina, danas zvani Hatim - zid, ili Kameni zid.
Vrata na tom zidu uzdigoše od zemlje, da ne može bilo ko ući, već samo
onaj kome dozvole. Kad je gradnja Kabe dostigla petnaest aršina, udariše
joj strop oslonjen na šest stubova. Tom gradnjom Kaba
je dobila svoj četverougaoni oblik s približnim mjerama: visina je
otprilike 15 m, dužina zida na kome je Hadžerul - esved je 10, 10 m, kao
i zida nasuprot. Kamen se nalazi na visini od 1,5 m, od
podnožja, kuda se vrši tavaf. Čeoni zid, na kojem su vrata, dug je 12 m,
kao i njemu suprotni. Vrata Kabe su postavljena na visini od 2 m iznad
zemlje. Kabu okružuje s vanjske strane obruč od kamenih
blokova visine 25 cm i širine 30 cm. To su, ustvari, blokovi od prve
građevine, pa su sačuvani na taj način i zovu se Šazravan.
