STUDIO MISK

Kada čovjek musliman spozna zašto je neki ibadet propisan, to ga motiviše da ustraje u činjenju tog ibadeta. Stoga su učenjaci pokušali da spomenu mudrosti propisivanja klanja kurbana.. U tome je oživljavanje sunneta Ibrahima, a.s., a naređeno nam je da slijedimo vjeru Ibrahima, a.s. Kazao je Uzvišeni: ''Poslije smo tebi objavili: 'Slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu, on nije Allahu druge smatrao ravnim!''' (Nahl, 123.)  Klanje kurbana je veliki pokazatelj čovjekove spremnosti na žrtvovanje za Allahovu vjeru i čovjekove pokornosti Uzvišenom Stvoritelju. Klanje kurbana je jedan od načina kako da čovjek podmiri mesom sebe, svoje komšije i one kojima je potrebno, a mnoge predaje ukazuju da je to bio jedan od ciljeva klanja kurbana za vrijeme Allahovog Poslanika.

Deveti dan Zul-Hidže se zove Dan-Arefata. Na ovaj dan, hodočasnici će stajati u molitvama na `Arafatu što je najvažniji obred hadždža, i to toliko da hadždž se smatra nepotpun bez toga. Na taj dan, hodočasnici ce zikriti i ciniti mnogo dova. Iz tog razloga, post nije važan za njih, ali drugi ljudi koji nisu na hadždžu, za post imaju posebne zasluge. Važnost i vrijednost ovog posta može se procijeniti iz činjenice da brise grijehe za dvije uzastopne godine: prethodne i tekuće godine.

Poslanik Muhamemed sallallahu alejhi we sellem je svoj jedini hadž u životu obavio desete godine nakon Hidžre. Na Brdu milosti na Arefatu održao je svoj čuveni oproštajni govor neprevaziđene ljepote i univerzalne vrijednosti. Tom prilikom je objavljen i posljednji ajet kojim je upotpunjen Kur’an: “Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (Kur’an, 5:3)

    Uvod Napisan je veliki broj stranica o hadžu, kako na našem tako i na jezicima drugih naroda, naročito na arapskom, perzijskom, turskom, engleskom, albanskom, njemačkom i francuskom. Stoga, reći nešto o hadžu predstavlja, s jedne strane, uvijek izazov, jer čovjek dobije priliku ponovno oslušnuti vlastiti doživljaj te duhovne institucije, a, s druge strane, predstavlja i težinu, jer, šta je to što čovjek može reći a da se ne ponavlja?! Kako je poznato, hadž je kao duhovna ustanova uspostavljen još za vrijeme hazreti Adema/Adama, alejhisselam, a formalno je stavljen u obavezu vjernicima u vremenu hazreti Ibrahima/Abrahama, alejhisselam. Otuda je hadž i prilika za prepoznavanje zajedništva svih ljudi, od prvoga do posljednjega čovjeka. Ovoga puta, s Božijom pomoći, nešto ćemo reći o dva sastavna dijela haždskih obreda, o tavafu, i o Arefatu (posjeta i stajanje na Arefatu).

O povijesti i gradnji Ka’be govori Allah dželle šanuhu u Kur’anu. Isto tako nalazimo mnogobrojne hadise Muhammed a. s. koje nam govore o Ka’bi, njenoj povijesti i izgradnji. Allah dž. š. u Kur’anu a. š. kaže: “Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.” Kur’an: S. Ali Imran,  96. ajet.  Muhammed a. s. kaže: “Evvelu mesdžidin. Vudi’a fil erdi. El-mesdžidul-Haramu. Summel-mesdžidul-Aksa”. (Buharija i Muslim) “Prva džamija, podignuta na Zemlji, je Mesdžidul-haram, a zatim Mesdžidul-Aksa.” (Izbor Poslanikovih hadisa – Jakub Memić. Hadis br: 172.)

Kad je Resulullah, a.s., imao je trideset i pet godina, Kurejšije odlučiše da izgrade Kabu, koja je do tada bila jedna kamena gomila na uzvišenom zemljištu. Uzdignuta je bila devet aršina, još od vremena Ismaila, a.s. Nije imala krov, pa su neki lopovi ukrali sanduk s blagom koji se nalazio unutar te gomile. Zbog svoje tradicije i velike historijske vrijednosti, kao i temelja koje je udario Ibrahim, a.s., Kabu su stalno posjećivali svi prolaznici kroz Meku. Dešavalo se da su mnogi odnosili sa sobom komadić zemlje ili kamenčić, kao simbol svetosti i berićeta. 

Prvih deset dana zul-hidždžeta su među najvrednijim i najveličanstvenijim danima kod Uzvišenog Allaha. Imam Bezzar zabilježio je predaju sa dobrim lancem prenosilaca, kao i imam Ebu J'ala, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, a to je sve spomenuo imam Munziri u poznatom djelu Et-Tergib, od Džabira, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ''Najbolji dunjalučki dani su deset dana zul-hidždžeta.'' Prisutni su upitali: ''Zar tim danima nije ravna borba na Allahovom putu?'', a Allahov Poslanik rekao je: ''Njima nije ravna čak ni borba na Allahovom putu, osim ako čovjek položi svoj život na Allahovom putu.'' (Šejh Albani smatrao je vjerodostojnim ovaj hadis)